HrvatskihrEnglishen
Web login
img not found
img not found

Izbornik

Izdvojeno

Formalno, neformalno i informalno učenje

Cjeloživotno obrazovanje kao institucionalno sastavni dio cjeloživotnog učenja može biti formalno i neformalno, prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Formalno obrazovanje

Formalno obrazovanje je proces učenja koji je organiziran prema akreditiranom obrazovnom programu kojim se stječe javna isprava o određenom stupnju obrazovanja, a stečene kvalifikacije upisuju u e-radnu knjižicu.

Neformalno obrazovanje

Neformalno obrazovanje je proces učenja koji je organiziran kao obrazovni program koji se ne dokazuje javnom ispravom, a usmjeren je na profesionalno osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Na kraju obrazovnog procesa polaznik prima potvrdu o sudjelovanju.

Informalno učenje

Prepoznaje se i informalno učenje koje nije strukturirano, nego proizlazi iz iskustva i utjecaja društva na stavove, znanje i vještine pojedinca.

Mikro-kvalifikacija i djelomična kvalifikacija

Mikrokvalifikacija

Mikrokvalifikacija se stječe kroz kratke i strukturirane obrazovne programe koji omogućuju stjecanje konkretnih znanja, vještina i kompetencija koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada (EC). Mikrokvalifikacija se stječe usvajanjem manjeg broja ishoda učenja kroz kratke osposobljavanje te se ovjerava certifikatom. Nude fleksibilan i ciljani način da ljudi stjeknu znanja, vještine i kompetencije koje su im potrebne za osobni i profesionalni razvoj (EC).

Djelomična kvalifikacija

Djelomična kvalifikacija je kvalifikacija koja samostalno ne udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavak obrazovanja, već isključivo uz odgovarajuću cjelovitu kvalifikaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifikacija.

Vaučeri za obrazovanje

Vaučeri su mjera koja u sustavu cjeloživotnog obrazovanja omogućuje stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija. Mjeru provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a njome se omogućuje besplatno obrazovanje za stjecanje novih ili unaprjeđenjem postojećih kompetencija koje su potrebne na tržištu rada. Vaučeri su namijenjeni financiranju obrazovanja odraslih osoba te korisnik sam bira obrazovni program. Vaučeri pokrivaju cjelokupan trošak programa obrazovanja, a dodjeljuju se putem javnog sustava HZZ-a.

EU i nacionalni okvir

Cjeloživotno obrazovanje postalo je vodeće načelo brojnih nacionalnih obrazovnih sustava. Europski parlament snažno podržava stav da je cjeloživotno učenje ključ osiguravanja društvene integracije i postizanje jednakosti u mogućnostima. Navedeno se postiže uvođenjem cjeloživotnog učenja u strateške dokumente iz područja obrazovanja.

Primjerice, to je vidljivo iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. koju je u veljači 2021. donio Hrvatski sabor. U Strategiji se navodi da je potrebno osigurati osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama uslijed globalizacije, promjenama na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija. Nadalje, da će se provoditi mjere kojima će se upisna politika usklađivati s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva te koje će olakšati cjeloživotno učenje osobama na tržištu rada svih dobnih skupina.

PRAVNI OKVIR

  • Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti
    Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti određeno je da je jedna od djelatnosti Sveučilišta „ustrojavanje i izvođenje obrazovnih programa koji se temelje na načelima cjeloživotnog obrazovanja u području obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti“.
  • Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
    Visoka učilišta, prema čl. 57 st. 6, mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada.
  • Statut Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“
    Prema Statutu Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, jedna od djelatnosti Sveučilišta je i ustrojavanje i izvođenje programa stručnog usavršavanja u okviru cjeloživotnog obrazovanja sa svrhom osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine.
  • Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“
    Pravilnikom je uređen sustav cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu, rad Centra za cjeloživotno obrazovanje, tijela i ovlasti, vrste programa stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja i postupak vrednovanja te akreditacije programa cjeloživotnog obrazovanja.

 

Dokumenti