Na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u utorak 27. listopada 2026. održana je prva sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta koji okuplja predstavnike vodećih hrvatskih gospodarskih subjekata iz područja sigurnosne i obrambene industrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i akademske zajednice. Sjednica je označila važan korak prema uspostavljanju snažnije i sustavnije suradnje gospodarstva i visokog obrazovanja, s posebnim naglaskom na razmjenu stručnjaka, unaprjeđenje nastavnih programa, zajedničke znanstveno-istraživačke projekte i razvoj novih tehnologija iz područja obrane i sigurnosti.

Sjednica je održana u Vijećnici Rektorata Sveučilišta. Članovi Gospodarskog savjeta su: Ministarstvo obrane RH, Hrvatska gospodarska komora, Orqa d.o.o., Atir d.o.o., Agencija Alan d.o.o., Šestan-Busch d.o.o., DOK-ING d.o.o., Altpro d.o.o., Končar d.d., HS Produkt d.o.o., Đuro Đaković d.d., Hrvatska poštanska banka d.d. i Ericsson Nikola Tesla d.d.

Na sjednici je, za predsjednika Savjeta jednoglasno izabran mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, dok je za dopredsjednika, također jednoglasno, izabran dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle. 

Doc. dr. sc. Toma Gruica sa Sveučilišnog instituta, sudjelovao je na međunarodnaoj konferenciji Evaluating History from the Perspective of Democracy? održanoj od 4. do 7. listopada 2026.  u Zadru, na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru. Konferenciju su organizirali su Zaklada Konrad Adenauer (Konrad-Adenauer-Stiftung), Hegelovo društvo (Zadar) i Platonovo društvo (Zagreb). 

U svome je izlaganju docent Gruica analizirao Heideggerovu kritiku masovne demokracije kroz neobjavljeni tekst „Die Armut" (Siromaštvo), nastao u vrijeme francuske okupacije Njemačke nakon Drugoga svjetskog rata.

Konferencija je okupila predavače s deset sveučilišta iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Kine. Sudionici su promišljali o tome kako povijesno naslijeđe oblikuje suvremene demokracije i njihovu samosvijest, kako su se demokratske ideje razvijale kroz različita povijesna iskustva te što nam prošlost govori o stabilnosti i krhkosti demokratskih poredaka danas (povjesničar kao „unatrag-gledajući prorok").

Okupljanje sudionika iz različitih zemalja i znanstvenih tradicija omogućilo je razmjenu perspektiva koje se u takvoj raspravi rijetko susreću na istom mjestu. Tema ove konferencija bila je usklađena i s obilježavanjem Dana obrane Grada Zadra čime je promišljanje o demokraciji i povijesti dobilo dodatni smisao.