U Hotelu Westin Zagreb otvoren je 11. Zagreb Security Forum 2026, međunarodna konferencija posvećena aktualnim sigurnosnim i geopolitičkim izazovima Europe u 21. stoljeću. Forum, koji se održava 9. i 10. listopada 2026. u organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, Instituta za istraživanje hibridnih sukoba te Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju, a koji okuplja međunarodne stručnjake, istraživače i donositelje odluka radi rasprave o jačanju demokracije, slobode i otpornosti društva u sve složenijem sigurnosnom okruženju.
Otvaranje 11. Zagreb Security Foruma i ove godine okupilo je brojne domaće i međunarodne stručnjake, donositelje odluka i istraživače te predstavnike državnih institucija, obrambenog i sigurnosnog sustava, vojne izaslanike i diplomatskog zbora. Svečanom otvorenju nazočili su i saborska zastupnica Marijana Petir, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske te potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivan Turudić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, te general-bojnik Ivan Turkalj, ravnatelj Vojne sigurnosno obavještajne agencije.
Forum su svečano svojim uvodnim izlaganjima otvorili izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, prof. dr. sc. Ivica Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, dr. Norbert Eschborn, rav Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju te prof. dr. sc. Shlomo Shpiro sa Sveučilišta Bar-Ilan u Ramat Ganu u Izraelu.
Rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prof. dr. sc. Ivica Lučić pozdravio je sudionike u ime Sveučilišta i poželio im dobrodošlicu na 11. Zagrebački sigurnosni forum, istaknuvši važnost međunarodne suradnje i odgovornosti akademske zajednice u suočavanju sa suvremenim sigurnosnim izazovima.
„Današnje prijetnje ne poznaju jasne granice između vojnog i civilnog, nacionalnog i međunarodnog, fizičkog i digitalnog prostora. Stoga ni naši odgovori ne mogu biti ograničeni na pojedine institucije, sustave ili znanstvene discipline”, poručio je rektor Lučić.
Govoreći o ulozi sveučilišta, naglasio je kako ona moraju biti mjesta stvaranja znanja, kritičkog promišljanja i njegove odgovorne primjene.
„Društvo danas treba pojedince koji i misle i djeluju, pri čemu akademska izvrsnost mora biti neodvojiva od etičke odgovornosti”, istaknuo je rektor.
Osvrnuo se i na razvoj novih tehnologija, posebno umjetne inteligencije i digitalnih sustava, istaknuvši da tehnološki napredak sam po sebi nije jamstvo napretka društva.
„Razvoj umjetne inteligencije, digitalnih sustava i novih sigurnosnih tehnologija stoga mora pratiti ozbiljna rasprava o etičkim načelima, ljudskom dostojanstvu, slobodi i odgovornosti”, rekao je rektor Lučić.
Govoreći o važnosti međunarodnog dijaloga, naglasio je da vrijednost stručnih i akademskih susreta nije u postizanju potpunog slaganja, nego u spremnosti na argumentiranu raspravu i zajedničko traženje kvalitetnijih rješenja.
„Vrijednost akademskog i stručnog dijaloga nije u tome da svi mislimo jednako, nego da smo spremni argumentirano razgovarati, kritički preispitivati vlastita stajališta i zajednički tražiti kvalitetnija rješenja”, zaključio je rektor Lučić.
Program Foruma 9. listopada obuhvatio je tri tematske cjeline: strateške izazove, razvoj hibridnog ratovanja i jačanje nacionalne otpornosti.
U okviru cjeline „Strateški izazovi” raspravljalo se o geopolitičkim odnosima velikih, srednjih i malih sila, mogućnostima obrane od hibridnih napada, budućnosti međunarodnog pravnog poretka te ulozi pomorske i energetske sigurnosti u suvremenim geopolitičkim odnosima. Među izlagačima bili su prof. dr. Iulian Chifu iz Rumunjske, prof. dr. Ulrich Blum iz Njemačke, dr. Agata Kleczkowska iz Poljske, Eyal Pinko iz Izraela i Maja Pokrovac iz Hrvatske.
Tematska cjelina „Razvoj hibridnog ratovanja” bila je posvećena tehnološkom i gospodarskom natjecanju velikih sila, sigurnosnim posljedicama ratova na Bliskom istoku, širenju džihadističkih skupina u Africi te obavještajnim iskustvima iz suvremenih sukoba. Razmatran je i utjecaj globalnih lanaca opskrbe, političkih podjela i slabljenja demokratske otpornosti na stratešku povezanost NATO-a i Europske unije. O tim su temama izlagali, među ostalima, prof. dr. Kristijan Kotarski sa Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Shlomo Shpiro sa Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu i dr. Anders Strindberg iz Švedske agencije za obrambena istraživanja.
U sklopu cjeline „Jačanje nacionalne otpornosti” predstavljena su iskustva Ukrajine u očuvanju nacionalne otpornosti tijekom rata, uz analizu ruskih psiholoških operacija i mogućnosti primjene ukrajinskih iskustava u obrambenim strategijama drugih država. Raspravljalo se i o ekstremizmu unutar vojnih, veteranskih i policijskih zajednica te povezanosti terorizma, društvenih pokreta i protupokreta. Među izlagačima bili su izv. prof. Viacheslav Semenenko s Vojne akademije u Ukrajini, dr. Michał Marek iz poljskog centra NASK te izv. prof. Ivan Burazin sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”.
U sklopu prvog dana 11. Zagrebačkog sigurnosnog foruma dodijeljena je i Nagrada za znanstvenu izvrsnost „Miroslav Tuđman” (Miroslav Tuđman Scientific Excellence Award). Ovogodišnja dobitnica nagrade je izv. prof. dr. sc. Aleksandra Gasztold s Fakulteta političkih znanosti i međunarodnih studija Sveučilišta u Varšavi, kojoj je nagradu uručio Paweł Czerwiński, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj.
Raznolikost tema i međunarodna zastupljenost izlagača omogućile su razmjenu stručnih perspektiva o izazovima koji nadilaze nacionalne granice, od geopolitičkog natjecanja i informacijskih operacija do energetske sigurnosti, tehnoloških ovisnosti i jačanja otpornosti demokratskih društava.