U Imotskom je od 26. do 28. svibnja 2026. održan međunarodni znanstveno-stručni skup „Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije“. Organizatori skupa bili su Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, u suradnji s partnerskim ustanovama, hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, inozemnim visokim učilištima te udrugama iz Domovinskoga rata.
Skup je organiziran prigodom obilježavanja obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske i obljetnice 3. bojne 4. brigade Zbora narodne garde, a okupio je brojne znanstvenike, stručnjake, sudionike Domovinskog rata te predstavnike vojno-obrazovnih i akademskih institucija. Program je obuhvatio plenarna izlaganja i tematske rasprave o Imotskoj krajini u Domovinskom ratu, kulturi sjećanja, društvenim i demografskim posljedicama rata te suvremenim sigurnosnim izazovima.
Na otvorenju programa prisustvovao je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Ante Sanader, župan Splitsko-dalmatinske županije gospodin Blaženko Boban, rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Josip Faričić, gradonačelnik Grada Imotski gospodin Luka Kolovrat, general zbora u miru Mirko Šundov, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, te domaćini general-bojnik doc. dr. sc. Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ i rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prof. dr. sc. Ivica Lučić. Drugi dan programa pridružio se i izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja, general Ivan Zelić koji je okupljenima uputio pozdravne riječi.
Rektor Lučić rekao je kako ovaj skup potvrđuje koliko je važno čuvati istinu o Domovinskom ratu kroz znanstveni rad, odgovorno obrazovanje i njegovanje kulture sjećanja. Upravo su to temelji za sigurniju, svjesniju i otporniju budućnost Republike Hrvatske i hrvatskog naroda.
General-bojnik Slaven Zdilar naglasio je kako je važno da se o Domovinskom ratu govori utemeljeno, odgovorno i dostojanstveno jer upravo na istini o Domovinskom ratu počiva razumijevanje hrvatske slobode, državnosti i odgovornosti prema budućim naraštajima. Uloga lokalnih sredina u Domovinskom ratu ne može se promatrati samo kao regionalna povijesna tema, nego kao važan dio ukupnoga procesa stvaranja i obrane Republike Hrvatske, poručeno je na otvorenju.
Večer uoči svečanog otvorenja, kod Spomen-obilježja hrvatskim braniteljima na Topani, odana je počast hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata. Taj je memorijalni dio podjsetio sudionike na to da svako znanstveno i stručno promišljanje o Domovinskome ratu počiva na zahvalnosti, poštovanju i odgovornosti prema istini koju je potrebno trajno čuvati, isticati i prenositi.
O uzrocima srbijanske agresije na Republiku Hrvatsku, značenju 1991. godine te političkim okolnostima uoči oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja u plenarnom je dijelu programa govorio dr. sc. Ante Nazor. General-bojnik doc. dr. sc. Slaven Zdilar govorio je o Imotskoj krajini u obrani južne Hrvatske od srbijanske agresije, s posebnim osvrtom na 3. imotsku bojnu u obrani Zadra. Prorektor izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap govorio je o novim konceptima ratovanja.
Tijekom prvog dana skupa obrađene su demografske, povijesne, sociološke i sigurnosne teme povezane s Domovinskim ratom i njegovim nasljeđem. Poseban naglasak stavljen je na demografske posljedice rata, društvene promjene u Imotskoj krajini, obrambenu svijest mladih te suvremene sigurnosne izazove.
U nastavku programa raspravljalo se i o transgeneracijskim posljedicama ratne traume te očuvanju istine o Domovinskom ratu u javnom i znanstvenom prostoru. U programu su sudjelovali ugledni znanstvenici, stručnjaci i sudionici javnoga života, čime je otvoren prostor za interdisciplinarno promišljanje Domovinskog rata, njegova nasljeđa i suvremenoga sigurnosnog konteksta.
U programu skupa sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja, od povijesti, sigurnosti i demografije do sociologije, medicine, vojne znanosti i javnog života. Posebno se ističe sudjelovanje dvoje akademika – akademkinje Mirne Šitum i akademika Marka Trogrlića.
Uz njih, u programu su sudjelovali i dr. sc. Ante Nazor, general-bojnik doc. dr. sc. Slaven Zdilar, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, dr. sc. Dražen Živić, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, prof. dr. sc. Josip Vrandečić, dr. sc. Glenn Alexander Crowther, Davor Dijanović, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, pukovnik Emil Banek, dr. sc. Marin Sabolović, pukovnik Borislav Mamut, prof. dr. sc. Zoran Stiperski i brojni drugi sudionici koji su svojim izlaganjima pridonijeli sagledavanju Domovinskog rata, njegova nasljeđa i suvremenih sigurnosnih izazova iz više znanstvenih i stručnih perspektiva.